Mnogo sam besan i ogorčen, pun negativne energije ko nuklearka samo čekam kad ću eksplodirati. Ništa mi ne ide nigde prispeo nisam, nikad pravog prijatelja, devojke, posla ma ništa. Toliko mi se svega nakupilo da jedva održavam "mir" u sebi. Da me vidite na ulici pomislili bi kako mi je sve potaman i kako mi ništa ne fali u životu. Sve je to fasada a iznutra sve ključa i kipi. Prvo sam mislio da je to samo faza ali to je sad već jedan dug vremenski period. Imam osecaj da sam zaglavljen i da stojim u mestu i nikako da mi se nešto pokrene u životu na bolje. Nikom ne bih poželeo ovakav "život" jer nije život, u agoniji sam koja nikako da se okonča na bilo koji način. Nikom nije život savršen al verujte mi ovo je daleko i od dovoljnog.
Dajte, molim vas, nastojte biti barem malo realni. Znam da vi koji pišete takve stvari nemate taj problem, pa vam je ravno, ali opet...Čovjek nema od čega živjeti, sam je ko ćuk, a vi pričate o psihologiji i meditaciji?? Ne, ne želi mijenjati perspektivu nego želi život kakav uz duplo manje truda imaju ljudi njegovih godina!
32
To ti je lahko
-2
probaj kvantumski skok , besplatno je i sigurno ćeš se pokrenuti s mjesta. Trebat će ti dosta vremena da naucis kako ali jednom kad naucis nema nazad.
-16
Njemu je u onome što bi mu trebale biti najbolje godine život stao. I nema naznake da će se to promijeniti...
-2
Ne čekaj da te lupi klatno nego se pokreni sam. Odrastao si, valjda znaš šta voliš a šta ne, a ako ne znaš a ti češljaj internet u potrazi za tim što misliš da bi voleo da radiš/ naučiš. Probudićeš se jedno jutro i shvatiti da imaš 70 i telo koje te ne služi. Pokreni se dok još uvek imaš funkcionalno telo.
1
Normalni ljudi danas nisu u modi a mnogi nemaju kapaciteta da vide dobro u normalnosti. Besan si jer verujes da kad puknes i kazes/uradis sta ti je na dusi imace ko da te razume ali nece. Ljudima jesi i tad bi bio smesan jer je njima iq seks i agresija. Oslobodi se tog uverenja i neces zeleti da eksplodiras. U suprotnom ljudi ce te provocirati gluposcu i izmanipulisati da odradis njihov prljav posao umesto njih.
8
Potpuno te razumem. Nisi sam, ima nas još ovde. Nisam zavrsila još fskultet, bez dečka sam 8 godina, ne radim, imam sano jednu drugaricu koju ne vidjam često. Mora se živeti
8
Razumem te. Osećam se isto kao i ti. Nekad se jedva krećem ili preležim ceo dan, nekad se jedva suzdržim da ne zaplačem na poslu. Ni prijatelja, ni veze/seksa, para tek toliko da se preživi, posao mi bzv... I tako, godine prolaze
12
Ista sam kao ti. Bila sam u mnogo goroj situaciji nego sto sam sada. Sada radim posao koji volim, brzo sam napredovala i nadredjeni me postuju i imaju poverenje u mene. Plata nikad veca. Medjutim ja sam duboko nesrecna i frustrirana. Polako pucam po savovima a ljudima delujem zadovoljno.. svi misle srecna sam . Ne znam kako ce se ovo zavrsiti.
9
Ako imas mogucnosti idi kod psiholiga. A ako ne slusaj meditacije i videe kako mozes sebi da pomognes, jer na kraju krajeva sve je u nasim rukama. Znam da je to lako reci ali tesko ostvariti. Ovo ti kazem iz iskustva, meni je pomoglo da iste stvari gledam drugim ocima ali za taj preobrazaj treba vreme i strpljenje
-4
Pomoli se Bogu, apsolutno te razumijem, al ne dopusti da se ovo razvije u pasivnu agresiju, il jos gore, fizički incident. Svjestan si problema i možeš raditi na tome.
4
Ostavi komentar