Imam devojku sa hendikepom. Dečija paraliza je ostavila posledice na njoj i jedva hoda. Uprkos tom fizičkom nedostatku ona je veoma lepa i savršena osoba, dobra, plemenita, razumna, poštena, vredna, pametna... i to su kvaliteti koji su me osvojili. Problem među nama je nastao pre nekoliko meseci kada je ona jednostavno umislila da me ne zaslužuje i da ja treba svoju sreću da tražim sa drugom koja je zdrava jer će ona najverovatnije u nekom periodu života završiti u invalidskim kolicima. Ne mogu nikako da je ubedim da je ona za mene ta prava koju sam dugo čekao i da mi neće biti nikakav problem da je nosim na leđima na vrh Mont Everesta ako zatreba u starosti.
Ostavi svoj komentar
#290
Ponekad pozelim da sam Goku! Motko, izduzi se :(
odobravam 1084 • osudujem 46 • komentari 37
Detaljnije
Ispovest dana
Negde mi je po mrežama proleteo video koji kaže ovako: "Ne treba mi psihoterapija. Treba mi dobar i stabilan posao. Treba mi pozitivna porodicna atmosfera i lepa veza. Treba mi nekoliko bliskih prijat...
odobravam 662 • osuđujem 28 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest nedelje
Kako me nervira rečenica: Vaspitana sam da podjednako poštujem i čistačicu i direktora. Ma jel molim te?! Ne zaslužuju podjednako poštovanje i tačka. Odgovornost direktora je puno veća. To neko lažno ...
odobravam 165 • osuđujem 3041 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest meseca
Najboljoj drugarici sam iskeširala 5000e na ruke da sebi kupi auto znajući koliko se zlopatila sa starim, a ispala joj super prilika za skoro novo. Neko bi reko da sam nenormalna itd, a meni ne da je ...
odobravam 7650 • osuđujem 70 • komentari 0
Detaljnije