Deda bi me uvek budio za školu u osnovnoj, pratio me do nje i čekao. Ljudi iz mesta su nas uvek znali po tome kako deda nosi moju torbu na ramenima i idemo zajedno kući. Mnogo mi nedostaje, kada ga se setim u meni se probudi ta iskrena dečija ljubav i potreba da mu i sada prepričam svaki svoj provedeni dan. Nadam se da bi bio ponosan na mene.
Ostavi svoj komentar
#240
mrzim svog decka i udacu se za njega zbog para..hahaha
odobravam 1645 • osudujem 9041 • komentari 129
Detaljnije
Ispovest dana
Pokazujem njene gole slike u društvu. Želim da svi vide kakva je i da mi zavide.
odobravam 13 • osuđujem 350 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest nedelje
12 godina sam bila majka, a nisam se ostvarila kao majka ako me razumete. Moj bivšem mužu nije trebala žena za život već da ga izdržava, kuvaj, peri, peglaj, budi psiholog, dočekuj i ispraćaj. Ništa m...
odobravam 1613 • osuđujem 55 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest meseca
Imam 34 godine, sina od 3 godine, razvedena sam. Imam svoj stan, automobil, radim kao rukovodilac za jugoistočnu Evropu u jednoj američkoj kompaniji za platu od 3400 evra, dobro izgledam. Iako sam čvr...
odobravam 2713 • osuđujem 91 • komentari 0
Detaljnije