Daj svoje mišljenje.
Kad sam se rodila, u tatinoj se obitelji slavilo tri dana jer sam bila prva djevojčica s tim prezimenom u skoro 40 godina. A velika su obitelj, ali jednostavno su se u cijeloj lozi rađali samo dječaci. Moj pradjed od šestorica sinova sve do mene nije imao ženskog potomka. I onda opet godinama ništa, tek je jedan bratić dobio kćer kad sam ja imala 26. Tako da sam ja odrasla kao mezimica stričevima, bratićima i drugim rođacima jer sam bila jedino žensko. Nedavno sam se zaručila i tako ih je smiješno i simpatično vidjeti jer su svi jako uživljeni u pripreme za svatove, raspituju se oko djeveruša, haljina, kolača, ružmarina. Strašno su uzbuđeni jer im je prvi put da su mladenkina strana. Neki dan dolazim kod svojih, a ono tata i 2 strica raspravljaju o tome u kojoj će boji kupiti odijela.
