Muž me je ostavio u 9 mesecu trudnoće i otišao sa 15-godišnjom devojkom u Pariz. Borila sam se svim snagama, i radila po 12 sati da bih obezbedila svojim mališanima sve što je potrebno da bi bili srećni. Sve dok jednog dana nisam upoznala čoveka koga je žena ostavila jer ne može da ima decu. Polako smo počeli da se zabavljamo, moje dečake je prihvatio kao da im je pravi otac, kao i oni njega. Ubrzo smo usvojili i jednu malenu devojčicu. Moj prvi muž se vratio posle 16 godina da traži da mu oprostim jer mu je ta klinka uzela sve što je imao i zatrudnela sa drugim. Ja mu nisam oprostila, ali sam ga pustila da vidi svoje sinove. Međutim ni oni nisu hteli ni da ga vide ni da ga čuju. A ja sutra slavim 18. rođendan mojih momaka.
Ostavi svoj komentar
#308
Minut, dva pre nego što stigne račun, ja klisnem u klonju i ostavim drugare da reše situaciju.
odobravam 792 • osudujem 4572 • komentari 27
Detaljnije
Ispovest dana
odobravam • osuđujem • komentari
Detaljnije
Ispovest nedelje
Kad će ove osobe što ljubimorišu preterano i prate gde partner gleda, da li će pogledati, da li je pogledao itd ukapirati da su bolesne. Vi ste za lečenje i to nije sramota. Treba vam stručna pomoć. A...
odobravam 157 • osuđujem 42 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest meseca
Dragi moji, ja sam muškarac sa stopostotnim invaliditetom i za kretanje se služim aktivnim invalidskim kolicima. Nisam došao ovdje kukati o tome kako mi je teško, dapače, došao sam se pohvaliti jednom...
odobravam 943 • osuđujem 34 • komentari 0
Detaljnije