Curi dok spava volim na uvo da zapevam pesmu od Kemala Malovčića- bez mene si mrtva žena, jer ako je budna s'tom pesmu završio bih u urgentnom centru.
Kratkovida sam i nosim naočare, ali imam malu dioptriju. I nervira me ponašanje ljudi kad skinem naočare, budu u fazonu ,,Je l' me vidis, ispred tebe sam?'' Ljudi, nisam slepa, vidim vas odlično.
Kad sam krenuo na fakultet baba mi je rekla: Dabogda imao sve petice.
Pred smrt bih volela da odgledam kratak pregled svog života.
Skontala sam da sam odrasla. Ne biram više sveske za školu, svejedno mi je kakva je.
Kada sam bila mala i nisam htela da spavam tata bi me pozvao na fiksni I pravio se da je vuk iz Crvenkape, pitao bi me zašto sam još uvek budna, preteći da će me pojesti. Sva uplašena uvalila bih telefon bratu, uskočila u krevet i iste sekunde zaspala.
Najviše mrzim kad neko krene da mi priča nešto što mi je već pričao, i ja mu kažem: ''Znam, pričao/la si mi'', i on nastavi da priča, a ja moram OPET, po ko zna koji put, da slušam to.
Ne volim onu mrtvu tišinu kada se vratim kući sa ekskurzije, mora, zimovanja...