Ispovesti

Sreo sam neki dan u teretani bivšu nakon godinu dana od prekida. Skužio sam da je pozdravljaju svi, treneri, trenerice i neke osobe koje tamo vježbaju. Nije se ništa promijenila, a to je i bio problem. Ne razumijem čemu ta potreba za sklapanjem prijateljstva, da bude dobra sa svima. Mislio sam da sam joj dokazao da ne treba vjerovat ni najboljim prijateljima, ni obitelji, a ne još stvarat nova prijateljstva. I ta njena pozitiva kao da je život bajka, nije mi jasno. Jedino što ima je ljepotu jer sa njenim velikim snovima (koje možeš mislit kako će ostvarit), time da bude dobra prema svima i dok se ne spusti na zemlju neće nigdje stići. Zašto onda uz sve to je ne mogu izbacit iz glave??