Daj svoje mišljenje.
Obožavam svoju ženu. U braku smo 20 godina, a prije toga smo se 7 godina zabavljali. Sada imamo 53 i 58, a ja ju i dalje volim kao prvog dana. Za mene je ona najbolja, najljepša i najzgodnija na svijetu. Naravno da i ona i ja pogledamo druge žene i muškarce, to je prirodno, vidi ona zgodnije, mlađe muškarce, kao i ja zgodne i mlade cure, ponekad to zajedno i prokomentiramo ali nijedna druga ne može njoj parirati. Obožavam svaku njenu boru, striju, nepravilnost na licu i tijelu, jer sve je to ona i sve su to godine koje je dala meni, nama, našoj ljubavi, našim usponima i padovima, našim svađama i mirenjima. Sve te kako drugi vole reći mane su zapravo život i ono što s njim dolazi. Volim ju baš takvu kakva je. Svaki dan joj govorim koliko ju obožavam i mislim da sam joj s tim već dosadio, haha. Nekad me samo pogleda i prije nego što uopće nešto izgovorim ona mi šaljivo kaže "dada, znam, obožavaš me" i nasmije se. Hvala joj što me prihvatila ovakvog kakav sam.
