Daj svoje mišljenje.
Svoju najbolju drugaricu sam upoznala leto pre polaska u srednju školu, postale smo jako bliske ali su njeni bili jako siromašni, JAKO. Moji roditelji nikad nisu dopustili da se ona pored mene oseti kao da je manje bitna ili da manje vredi jer živi u takvom okruženu. Letovala je sa nama, prvi put skijala sa mnom, prvi put je dobila skupu torbicu i skupe patike, otišla u skupi restoran, vodila sam je svuda sa sobom, sve joj placala, nosila je moje stvari, spavala kod mene, isla na vecere sa mojima onda kad ni ja nisam itd.
Ja od septembra krećem u 4 razred, ne znam gde je moja najbolja drugarica i šta radi, odala je sve moje tajne i probala da rasturi moju vezu od 2 godine, na sva usta pljuje o meni i mojim roditeljima... Znam da niste očekivali ovakav preokret, nisam ni ja. Jedan jedini razlog ne postoji za ovo njeno ponašanje.
Posle ovog prijateljstva sam naučila da nikome ne verujem ali mi je krivo jer u dubini duše znam da je dobra osoba ❤️