Sestra i ja smo deca razvedenih roditelja. Ja sam potencirala na tome da svako nastavi dalje i da nađe sebi partnera s kim će moći da podeli neke životne trenutke. Majka je dobila dete sa svojim partnerom. Mog polubrata volim više od svega na svetu. Biološki otac je isto tako nasao partnerku koja ima dva sina iz prvog braka i sada planiraju dete. Gde god da sam imam osećaj kao da je jedina istina to da smo sestra i ja jedna za drugu tu i da ni ona ni ja nigde ne pripadamo. Naši roditelji nikada nisu pravili razliku, ali gledajući sa strane imam osećaj da smo i u jednoj i u drugoj "porodici" višak.
Imam osećaj kao da remetimo te njihove živote i da ih samo podsećamo na propali brak.
Ostavi svoj komentar
#365
Ako ne olizem poklopac od vocnog jogurta ne racunam da sam isti pojeo :)
odobravam 1168 • osudujem 52 • komentari 16
Detaljnije
Ispovest dana
Update s posla:
bolesna djeca su mit.
Izmislile ih mlade mame da ne dolaze na posao.
odobravam 36 • osuđujem 247 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest nedelje
Svoju najbolju drugaricu, a kasnije kumu sam sasvim slučajno upoznala i počela da se družim sa njom. Iz istog smo mesta, išle u istu osnovnu i srednju, nismo se eto nikad družile, ali smo imale zajedn...
odobravam 989 • osuđujem 18 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest meseca
Neću više da dojim. Probala sam, odvratno mi je, osjećam se ko krava, i počinjem da prezirem vlastito dijete jer moram tu torturu prolaziti svakih dva sata. Danas sam joj prvi put dala flašicu i konač...
odobravam 994 • osuđujem 973 • komentari 0
Detaljnije