U mojoj osnovnoj školi je jedan dečak imao problema sa nogama i hodao je drugačije. Ja, đubre od derišta, sam ga jednom na odmoru imitirala. Iste sekunde se oko mene stvorilo jedno 10 njih iz njegovog razreda i održali mi lekciju (verblno, nisu me tukli, mada su i na to imali pravo). Bilo me je sramota ali ne mogu da opišem koliko divljenje i poštovanje sam osetila prema njima u tom trenutku. To je na mene ostavilo utisak do kraja života i od tad uvek stajem u odbranu drugima kad treba, zahvaljujući toj deci, sada već odraslim ljudima što su me naučili pameti. Ne mogu da opišem kakav je to bio osećaj, vratili su me ,,na fabrička podešavanja" što se kaže.
Ostavi svoj komentar
#255
Posvadjala sam se sa cimerkom i sad rolnu toalet papira nosim u sobu jer ne želim da je i ona koristi.
odobravam 4690 • osudujem 544 • komentari 28
Detaljnije
Ispovest dana
Mislim da smo moj muž i ja savršeni jedno za drugo.
odobravam 214 • osuđujem 16 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest nedelje
Devojka mi je poginula u saobraćajnoj nesreći. Sinoć je sanjam ušuškanu kao bebicu u mom naručju, pokrivenu ćebetom. Mazim je po kosi, ljubim je po glavi. Toliko mi je srce bilo puno, i toliko j...
odobravam 1881 • osuđujem 73 • komentari 0
Detaljnije
Ispovest meseca
Kad sam se rodila, u tatinoj se obitelji slavilo tri dana jer sam bila prva djevojčica s tim prezimenom u skoro 40 godina. A velika su obitelj, ali jednostavno su se u cijeloj lozi rađali samo dječaci...
odobravam 2877 • osuđujem 34 • komentari 0
Detaljnije