Kakav je čovek, vidi se po njegovoj ženi. Ako vidim da je žena nesređena, loše obučena, nenasmejana i nervozna - znam tačno o kakvom se čoveku radi.
Naježim se kada vidim socijalne slučajeve koji imaju po petoro djece. Nemaju novca za tri obroka dnevno, čistu odjeću i kupatilo, ali bitno da imaju petoro djece. Sram ih bilo! Koliko sebično i pokvareno, namjerno dovoditi djecu u siromaštvo! Jedno je kada se desi pa porodica ostane bez primanja, drugo je svjesno rađanje djece i pravljenje socijalnih slučajeva od iste.
Bez veze!
Posvađali smo se zato što neću da živim u Nemačkoj. Ne može niko da me natera da živim negde gde neću. Rekla sam mu da ode slobodno ako mu se to ne sviđa. Aj bre.
Ja ni u igrici nemam dovoljno para da kupim sve što mi treba.
Moji se ponašaju kao da je njihov 18i a ne moj. Slavim u svečanoj sali i zovu neke svoje ljude koje neke čak i ne znam.. jako se nerviram!
Odbija me da budem sa istetoviranom devojkom, pa makar to bila i jedna tetovaža. Meni je to kao da ima neku fleku na telu.
Juče sam morao svom ocu da promijenim pelenu. Životni krug...
Nakon obilaska svakog salona venčanica u gradu, udaću se u dugoj beloj haljini koja je kupljena u tržnom centru za 40e i nije označena kao venčanica jer mi se ona najviše dopala.
Sve poklone koje dobijem kao lekar prosleđujem svratištima i domovima za nezbrinutu decu.
Živim na drugom kontinentu i već više od godinu dana sam u vezi sa divnim čovjekom. Planiramo vjenčanje na ljeto, a moja porodica odbija da ga i upozna. Ne mogu da mu kažem jer me sramota da nakon svega lijepog što za mene radi i nakon toga sto su nas njegovi svi prihvatili ja imam problem sa čitavom porodicom. Želi da se vjenčamo i u mojoj zemlji, a ja nažalost nemam koga da pozovem samo zato jer nije Balkanac.