Na ekskurzijama sam morao imati para za ljigavca! Jooj, samo da znam da ima negde da se prodaje...
Svaki put u taxiju pričam neku drugu priču. Jedan put imam dvoje djece, drugi put sam vozačica kamiona i sl. Preporučujem- odlična zabava!
Svaki put kad uzmem da popravljam nešto po stanu, te se akcije uvijek na kraju svedu na pokušaje da "samo vratim sve kako je prije bilo".
Kad god se vraćam iz grada taksijem, taksisti kažem da mi stane kod kuće pre moje, jer ne želim da roditelji vide da bukvalno bacam pare na to.
Shvatim koliko sam se ugojila preko leta tek kada počne škola i treba da uđem u stare farmerke..
Studiram farmaciju i u apoteci, dok sam radila praksu dođe devojka i traži 'pilulu za dan posle sutra'.
Uvijek sam imala tako poremećen odnos sa tatom... bio je alfa mužijak, onako sav važan kada udari majki šamar jer mu nisu ispeglane čarape... plašila sam se kada me zovne imenom... a voljela sam ga više od bilo koga i od sebe.. bilo je teško cijelo djetinjstvo vući ga za rukav i pitati "Je li ovako dobro? Voliš li me sada malo više"... Odustala sam od svega što volim, prestala sam da idem na hor, da igram folklor... Prestala sam biti djevojčica jer on želi sina.. Nosila sam široke majice i trenerke kada sam počela da se razvijam, jer samo "kurve" oblače farmerice i tunike... Trebalo mi je skoro 20 godina da zavolim sebe, takvu kakva jesam.. osjećajna, ludasta, ljubavna (majčin opis mene), plačljiva, ponekad tako zbunjena, ali svoja i posebna.... Njega ne volim od kada sebe volim.. Ali je uspio... On je natjerao dio mene da se plaši svega, da ne vjeruje, da preispituje svaku rečenicu po sto puta, da se ustručava, da se uplašim pred svakim većim izazovom..
Mrzi me da kupim gel za tuširanje, već dva dana koristim sestrin i mirišem na lavande.