Poštar sam i mene psi vole jer ih uvek mazim i dajem granule kad naiđem♥️
Sa razvojem tehnologije imam osećaj kao da svi živimo lažne životne ili tuđe i to me jako plaši.
Ne razumem zašto je ljudima teško da prenesu kada neko kaže nešto lepo o tebi, a za ružno trče da te obaveste...
Kad ona nije na poslu, to je tako mirno, nema neke buke. Čim ona dođe, kao glavna zvezda. Samo nešto ogovara, par njih trče odmah do nje. U toj kancelariji ima ih dosta i čim dođe, eto je sa nekom pričom. Večito ima neku manu šta god da se desi, ali to tako lepo upakuje, da suprotna strana o kojoj priča je u najmanju ruku luda. Priznajem, ona je jako komunikativna i može se i sa njom normalno pričati. Ali večito očekuje da svi se vrtimo nje, ja to ne volim ali povremeno dođem kada su svi tu i malo posedim. Ja nisam takav tip, moja mana je što sam ćutljivija ali ja u takvom društvu tek izgubim moć govora. Smanjila sam na minimum, ove nedelje nije ni bila tu i ja sam uživala.
Bivši mi je pojavio ispred zgrade iz čista mira kao iznenađenje. Malo je reći da sam bila šokirana, jedva sam se suzdržala da budem kulturna dok nije otišao. Pokušao je da me poljubi i kad je video da neću on je opet pokušao. Nisam želela nikakvu raspravu i svađu dok mi je ispred zgrade, već sam mu poslala poruku i pitala zašto je dolazio i da ne želim da me iko na silu ljubi. On je takvu scenu preko poruke napravio, govoreći kako ja pravim psihopatu od njega, kako je želeo da me iznenadi, da je skapirao da je pogrešio i da je došao da se pomirimo. Tako dobro je upakovao priču, pokušavajući da nabije osećaj krivice napravši od sebe jadnog dečka koji je došao da iznenadi nekoga.
Drug je toliko ugnjavio sa njegovim letovanjem u Crnoj Gori da je to prosto neverovatno. Od jula pa do sad, svaki put kada se vidimo on počne da mi pušta neke klipove iz izlaska, već napamet znam. Kada sam se ja vratila sa putovanja on nije ni hteo da me sasluša šta sam sve obišla već je nastavio jedno te isto. Sad putujem u Tursku na letovanje i osudio je kako to ne valja i ništa nema lepše od klubova gde je on izlazio. Više puta sam mu na lep način rekla da sam sve to videla al ne vredi.
Slomila sam bivšeg, uzela njegovo srce i bacila na pod. Nikad više neće biti isti, a ja ću biti ona koja je uništila dobrog dečka. Žao mi je, nisam htjela i jako se grizem zbog toga.
Mrzim period od 1.juna do 1.septembra. Ljudi su u nekom otkačenom i lenjom fazonu, odustaju od obaveza, posao rade ofrlje, kasne svuda, ne dolaze na vreme, pola radnji ne radi a pola radi na pola radnog vremena, ništa nije normalno i 50% svega ne funkcioniše, kao da život prestane.
Sreća moja ne piše se sastav "kako sam provela godišnji odmor", po povratku na posao.