Kad sam bio mlađi uvek kada prođem pored grupe starijih momaka sam pravio ozbilju facu kako me ne bi tukli, i tako pored svakog starijeg da bi pomislili da sam opasniji, i dan danas to radim ponekad.
Neki dan stojim ispred škole i dolazi čovek koji je inače malo poremećen i pokušava da nam proda neke loptice, u jednom trenutku pokazuje prstom na mog druga i pita mene i drugaricu ko je on i kaže da mu je poznat, reče drugarica ime momka i deda reče da mu je to unuk, znači mog druga je bila sramota da ga pozdravi zato što je bolestan, žalosno. Toliko mi je bilo žao da sam se odmakla i pustila suzu. Čak sam videla da je i taj deda zaplakao.
Sutra idem na apsolventsko veče i planiram da kažem profesorki da mi se sviđa.
Kad nosim naočare za sunce obožavam da odmeravam ljude, praveći se da samo gledam pravo.
Sutra ću da omesim i ispečem hleb, i iznenadim svoje roditelje kad se budu vratili kući.
Kada sam bila mala tata mi je jednom rekao da sam obula naopako papuče,a ja sam ga pitala ''Je l' obe? ''
Preko ljeta slažem drva da bih zaradila novac za fax, jer znam da mi roditelji nisu u najboljoj finansiskoj situaciji, i ponosna sam na sebe! :-)
Sjećam se k'o da je jučer bilo... Roditelji su se probudili prije mene, počeli pakovati stvari da krenu na trodnevni izlet, naravno poklapanjem s mojim planovima ja ostajem kod kuće, party organizovan i sve to. Otišli su, tokom putovanja su me par puta zvali da vide da li je sve u redu kući, posljednji put su me nazvali negdje oko 17h da mi daju par savjeta kao i svaki roditelji... Cijelu noć sam proveo na party-u, oni mi iskreno nisu bili ni na kraj pameti, i oko 3 ili 4 h ujutru netko zvoni na vrata, otvaram da vidim ko je, imam šta i vidjeti 3 policajca, pozivaju me u auto na razgovor. U tom trenutku sam mislio da mi je netko od komšija pozvao policiju zbog glasne muzike, međutim riječi policajca će mi ostat uvijek u sjećanju: Moje saučešće,tvoji roditelji više nisu među živima! Tad jedostavno ne znam kako sam reagovao, nit' bilo šta, nisam mogao vjerovati da se to meni dogodilo, s njima je umro veliki dio mene, poslije tog' ne mogu da se oporavim nikako! :'(
Toliko sam se dobro udala da fakat počinjem sumnjati da je sve ovo skrivena kamera ili kakva namještajka.
Kada mi ne radi internet, onda su mi i Word i Paint zanimljivi.