Ustajem jutros i govorim babu : ''Dobro jutro stari. '' Kaže on meni : Jeste jutro, ali u Americi pi*da ti materina.''
Imam slike iz djetinjstva gdje poziram sa Nokiom 3310.
U društvu važim za veoma 'kul' i opuštenu osobu, ali kada se upoznajem sa novim ljudima uvek mislim kako mi smrdi iz usta, da sam jako debela i da nisam vredna pažnje. Čak i da nije tako, uvek, ali uvek se tako osećam i prilično sam povučena dok nekoga baš dobro ne upoznam.
Kada legnem rano, zaspim kasnije nego što bih zaspao da sam legao kasno.
Za osmi mart 2011. sam za djevojku u koju sam tada bio zaljubljen kupio ružu, crvenu ružu, i sav sretan krenuo prema školi i tako putem smišljao šta ću da joj kažem, da ostavim lijep dojam, da ne budem samo ja taj koji je zaljubljen od nas dvoje. Došao sam pred školu i prvo što sam vidio bila je ona - kao i uvijek prelijepa i sa buketom vrijednim barem 20ak maraka u rukama. Brzo koliko sam mogao prišao sam kanti za smeće i ubacio svoju jadnu ružu. Poslije, na nastavi, sam taj buket vidio na stolu profesorice matematike. Sjetih se da onoj mojoj nikad matematika nije išla...
Nema ništa lepše nego kad dođeš kući petkom iz škole, sam u kući, ručak na stoluu, šutneš onu torbu u tri lepe, uživancija! :D
Čekam dečka iz zatvora već 3 godine, ni jednom ga nisam prevarila. Mama misli da se zamlaćujem, drugarice misle da nisam normalna, neke su mi čak i leđa okrenule. Ja i dalje mislim da vredi čekati i ispuniti obećanje dato pre 3 godine!
Jedan drug iz druge škole, znamo se, pravi žurku i pozvao je sve moje samo mene nije. Osećam se kao popišan.
Drago mi je kad na kraju nekog skupa, oni u prvim redovima najviše čekaju da bi izašli.
Sjedimo u sobi ja i moj cima, došli smo na ispovijesti baciti par rima. Na stolu se dimi cigareta fina, od puno dima upalila se klima. Sutra nam je faks i nećemo pisat više, idemo spavat uz beatove kiše. I još samo jednu stvar, poklanjmo vam jednu rimu na dar, pozdrav za ekipu i admine stranice neka obasjava vas svjetlost zvijezde Danice.