Kada bi imali pregled kod školskog zubara uvek sam moju knjižicu stavljala poslednju.
Niko ne laže više od mene kada kažem : '' Ne trebate mi kupiti poklon za rođendan '' :D
Dok sam bila mala uvek sam molila tatu da ne zgazi ležećeg policajca jer sam dugo mislila da je to čovek.
Ne volim da ulazim u BMW svog dečka u sred grada, osjećam se neugodno. Neću da izgledam kao sponzoruša.
Upoznao sam devojku koja mi se sviđa, ali ima ogromnu manu a to je da voli puno da brblja preko telefona. Sad molim Boga da nađem neku koja je na telefonu kao Olja Bećković.
Iskreno,uvek sam želela imati društvo kakvo ima moj ćale.Od osnovne su zajedno uvek bili njih desetak,imaju neverovatne priče i uspomene koje mi stalno prepričava, kroz sve i svašta su zajedno prošli i sve bi uradili jedan za drugoga. I dan danas je tako.
Najveća želja mi je da imam svoju kuću, i da potkrovlje opremim i cijelu zimu provedem u potkrovlju gledajući kako snijeg pada zašuškan ispod jorgana. :)
Uvek kada izađem iz kafića ponesem i kašičicu za kafu i tako je ulicom 'jedem'.
Kada sam odgovarala patologiju, rekla sam da se obdukcija vrši na živom lešu...