Moja devojka toliko priča da nisam ni poljupcem uspeo da je sprečim u tome.
Gledam reprizu Novakovog i Rafinog polufinala, znam rezultat i zateknem sebe kako navijam za Novaka.
Kad god osetim miris pečene paprike i miris džema od šljiva, znam da se približio septembarski ispitni rok.
Uvek kad spavam tokom dana, kad se probudim razmišljam da li su prošla dva dana, ili je još uvek onaj jedan. Čudan osecaj.
Kad smo danas večerali tata mi je rekao da sklonim sa stola, a ja sam rekla da hoću, samo da mi se malo slegne večera. Rekao je da ćemo čekati do ujutru da mi se slegne koliko sam pojela. Bedak.
Svaki put kad krenem na usmeni ispit, ja sebi kažem: "Budi Aska!"
Najviše mrzim kad sam na plaži i vidim momka koji se utegne u onaj minijaturni kupaći.. Čemu to, majstore?
Najdivniji osjećaj mi je kad krene jesenji i zimski period i zahladni napolju, a majka u sobi stavila debele jorgane i plišane pokrivače.
Petkom i subotom uveče uglavnom jedem kako bih napravio "podlogu".