Sa devojkom sam već 8 meseci u vezi, iako sam 6 meseci bio u Americi... Kako sam se vratio u Bg gde me je ista ta devojka čekala na aerodromu, shvatio sam da ne mogu živeti bez nje... Za mesec dana opet putujem i krećem da studiram na koledžu, i nadam se da ne znam kojim čudom, ona će me čekati. A ako me bude čekala te mučne 4 godine, planiram da je oženim...
Ne lože me dupe i sise nego grimase koje devojke prave za vreme sex-a...
Prilikom ulaska u školu na vratima sam se zamalo sudarila sa jednim dečkom, međutim on je zastao i pustio mene da uđem. Zahvalila sam mu se na šta je on rekao: Inače nisam kavaljer, ali ne znam šta mi je sad bilo. Zajedno smo već dve godine, i prema meni on se ponaša kao najveći kavaljer na svetu.
Srce mi se slama kad mi zet galami na sestru. Inače smo odrasle bez oca (poginuo je kad je ona imala 5god,ja 5mj)! Barem ona zaslužuje da jedini muškarac u njenom životu se ophodi fino prema njoj.
Uvek kao mala kada sam sedela mami u krilu pokušavala sam da dišem isto kao i ona...
Mogu da imam koga poželim, sem jednog.
Kad raskine sa ovom malom, biće moj. Kolega, drži se, stižem.
Sviđa mi se djevojka iz supermarketa.
Čini mi se da ću bankrotirati!!