Jednog leta sam prepešačio 15 km do svoje devojke. Autobus koji je išao do nje sam propustio, i ona je mislila da se nećemo videti. Ne moram da pričam koliko je srećna i iznenađena bila kada me je videla. Odavno više nismo zajedno, ali se uopšte ne kajem što sam to uradio. Učinio bih to opet za nju.
Bio sam sa devojkom u vezi mesec dana i raskinuo sam sa njom jer me mrzelo da idem na drugi deo grada da se vidimo a bio januar mesec hladno sneg mani ga nije jedina. :D
Otac mog deteta smatra da ono ne mora da slavi rođendan, da nam ne treba auto, da ne moramo da idemo na more. Ja sam shvatila da mu onda ne trebaju ni brat ili sestra. Najteža ali najispravnija odluka koju sam ikada donela, verovatno.
Svaki put kada se vratim sa sastanka sa dečkom prvo odem pred ogledalo da vidim kako sam izgledala.
Prvi put kad sam nacrtala obrve, tata me je pitao ,,Čime si ti to crtala obrve, flomasterom?''
Kada zalupim vrata, namerno, iz sve snage, uvek mi bude izgovor da je promaja u kući i da su se vrata sama zatvorila.
Trake za depilaciju prije upotrebe zagrijavam na laptopu.
Voljela bih da mogu da se ljubim sama sa sobom da vidim kakva sam u tome.
Moj tata redovno je pratio onu sreiju Seherezada (mislim da se zvala 1001noć) kupila sam mu album sa sličicama, znači ne možete da zamislite to oduševljenje, čovek od 50godina sedi na podu i lepi sličice u album njegove omiljene serije i komentariše "ovu su duplikati njih čuvam da se menjam"
Neka pitanja nikad nisam postavila zato što nisam htela da čujem odgovor.