Svaki put, kad odem na pijacu i vidim one stare bake i deke, sa čvornovatim i napaćenim rukama, kako se kuvaju ili smrzavaju za tezgom, poželim da imam dovoljno para da im otkupim sve sa tezge, da bi mogli da idu kući da se odmore.
Svaki put kad stavim laptop na krilo istripujem se da će mi njegova toplota istopiti salo na butinama.
Imam problem jer brzo pričam i nekada se dešava da izgovorim nešto izvrnuto, kao npr. jednom u pekari zbog čega sam ostala crvena narednih sat vremena: "Daćete mi molim Vas rol pišu i vicu"....umesto rol viršle i pice...
Moji roditelji nisu bogati, ali unatoč toj činjenici dopustili su mi da studiram u drugoj državi. Oduvek mi govore, ako nismo već mi, ti ćeš imati dobro obrazovanje. Mnogo para odvajaju za mene, a ja se provodim, za učenje i predavanja nisam zainteresirana. Grize me savest svaki dan... Želim da se promenim čim počne sledeća godina studija!
Dok mi je mama radila u jednom supermarketu na sektoru za meso, jednom prilikom, umesto pilećih grudi jedna gospođa joj je tražila pileće sise.
Verenik mi je na poslovnom putu, za to vreme živim kao muškarac, ne perem sudove, ne brišem prašinu, ne perem veš, ne peglam, ne kuvam, ne depiliram ni noge. :)
Rekla sam mami da mi kupi svesku hello kitty. Ona otišla u knjižaru i rekla :"Daćete mi jednu svesku Halo kita " .
Zbog vas i vaših ispovesti sam shvatila da je i moja spremačica nekome majka, da je i moj baštovan, pa i đubretar na ulici nekome otac. Svi smo mi ljudi. I oni koji najčvršće deluju, imaju osećanja. Postala sam srećnija od kako sam uz vas shvatila da smo mi svi u stvari na neki način isti. Hvala vam. Neopisivo vam hvala na tome!
Godinama sam bila u vezi sa jednim dečkom, i kada smo raskinuli, ipak smo nastavili da se viđamo. Bio je moja velika ljubav, kao i ja njegova, ali jednostavno nismo mogli iz nekih drugih razloga da nastavimo. Naše viđanje je trajalo i kada je on započeo vezu sa svojom sadašnjom suprugom, a završilo se kada je ona ostala trudna. Ja sam inače babica po struci, i ona je, igrom slučaja, došla da se porodi baš kada sam ja radila. Imala je dug porođaj, deset sati, a ja sam sve vreme bila uz nju kao da mi je najbolja prijateljica. Nikada neću zaboraviti trenutak kada sam ugledala to malo biće, i kada sam izašla u hodnik da čestitam srećnom tati. On je plakao, verovatno od sreće, a ja zato što je trebalo da budem na njenom mestu...