Prvi put sam bio na moru sa 26 godina. Negde pred kraj osnovne škole sam na početku školske godine dobio domaći zadatak "Kako sam proveo letnji raspust?". Želeći da napišem nešto drugačije od prethodnih godina, glasno sam pomislio "zar i ove godine da pišem kako sam bio kod babe i dede na selu"? Majka mi je mnogo godina kasnije rekla da joj je to bio jedan od težih trenutaka.
Moja baba je 'ladno jutros nazvala jednu televiziju i pitala ih zašto više ne puštaju njenu omiljenu seriju. :'D Baba, kraljica si!
Jednog dana se moj brat besan vratio sa fakulteta jer nije mogao da nađe profesora u vreme konsultacija, okrenuo se ka babi i rekao :" Baba, nemoj na pamet da ti pada da upisuješ fakultet ". Baba se smejala pola sata kad je ukapirala foru...
Danas je moj troipogodišnji sin uzeo moj telefon i odneo ga psu, da bi njegov pas mogao da zove drugare da mu dođu, jer misli da mu je dosadno... Telefon mi je skroz uništen i nije mi ga žao uopšte.
Uvek kada idem sama ulicom i neki auto usporava pored mene, tripujem se da su to kidnaperi i da će me strpati u isti taj auto.
Mrzim kad majka ili otac pokušavaju da se prave važni pred mojim društvom, i odvale nešto što uopšte nije smešno pa ih svi iskuliraju, a mene pojede blam. Ali nekako mi ih je žao u tom trenutku, i slatki su pošto samo hoće da se osete tako mladi u mom društvu.
Kao malog me je otac ostavio sa majkom, živeli smo kao podstanari jako siromašno, majka se teško borila da preživimo u vlažnoj dvorišnoj garsonjeri. Deca iz razreda su slavila rođendane i majka je davala zadnji dinar da bi kupio poklon i otišao na proslavu. Došao je red i na moj rođendan, rekao sam majci da ću praviti proslavu kući, a ona je pozajmila novce za sokove i grickalice,a tortu je sama napravila. Podelio sam pozivnice drugarima u razredu i došao kući i čekao sa mamom da počnu da dolaze. Pala je noć, a niko nije došao, majka je otišla u toalet i čuo sam je kako plače. Odsekao sam nam po parče torte i pozvao majku koja je došla uplakana. Jeli smo najukusniju tortu na svetu...
Želim samo da uputim savjet roditeljima koji su prestrogi prema svojoj djeci, iz ličnog iskustva znam da to ne donosi ništa dobro, kasnije su djeca kao puštena s lanca i ništa ne znaju i sve hoće da probaju.
Uvek kad se parfemišem jednom prsnem u vrat, a dugi put u vazduh pa prođem kroz to.
Uvek su nas učili da je voda supstanca bez boje, ukusa i mirisa. Ova naša prkosi svim zakonima.